Forum Bošnjačkog instituta „Popis 2013: pitanja i izazovi“

U Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića održan je forum pod nazivom „Popis 2013: pitanja i izazovi“. Odgovore na mnoga otvorena pitanja o predstojećem popisu sa naučnog, političkog i sociološkog stajališta pokušali su dati dr. Halid Genjac, dr. Senadin Lavić, mr. Denisa Sarajlić-Maglić, dr. Hilmo Neimarlija i dr. Tarik Zaimović. Govoreći o značaju prvog popisa otkako je BiH postala nezavisna država učesnici foruma istakli su da je riječ o popisu koji izaziva kontroverze i dileme, potcrtavši važnost činjenice da će se Bošnjaci kao jedan od konstitutivnih naroda prvi put moći slobodno izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Tokom uvodnog izlaganja dr. Hilmo Neimarlija upozorio je da je se ne smiju zaboraviti ratom uslovljene promjene u demografskoj slici BiH nakon genocida, velikih stradanja, progona i pomijeranja stanovništava.

„Brutalna agresija na našu zemlju, agresija i rat proizveli su velika stradanja ljudi u BiH, a posebno pomijeranja stanovništava. Stoga nije potrebno naglašavati vrijednost popisa.“ Neimarlija je dodao da „s obzirom da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i ostalih, rezultati popisa imaće i neposredna praktična dejstva, jer će utjecati na raspored snaga i moći. A to je jedan od razloga što popis u BiH uključuje brojne političke dileme i kontroverze.“

Senadin Lavić predsjednik kulturne zajednice Bošnjaka „Preporod“ izrazio je bojazan da bi popis mogao biti politiziran te postati poligon za zloupotrebe i manipulacije. „Nažalost popis se pokušava iskoristiti za neke izvanstatističke stvari . Popis postaje poprište i mjesto preko kojega se prelamaju politički odnosi u državi BiH“. Dodao je „Cilj nam je da popis dadne precizne rezultate, a da se ti rezultati ne mogu koristiti u bilo kakve političke svrhe.“ Mišljenja je da naziv Bošnjak treba zaštititi i taj naziv Bošnjak ne može se svesti više nikada i nikako na naziv musliman što je oznaka za jednu religijsku skupinu. Bošnjaci su narod i neki od Bošnjaka su muslimani. Lavić je istakao i da popis nije potrebno mistificirati i politizirati, već ga shvatiti kao normalnu djelatnost, koju provodi svaka zemlja. Lavić je upozorio i da se mjesecima posebno putem medija pokušava zbuniti javnost, potenciranjem termina Bosanac, musliman i sl. S tim u vezi posalo je i poruku da „na ovom popisu Bošnjaci zaštite kolektivno ime, koje je kako je rekao zajednička briga“. Dr. Halid Genjac predsjednik kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentane skupštine BiH govoreći o zakonskim okvirima i međunarodnim standardima prema kojima bi se popis trebao provesti kao razloge odlaganja popisa stanovništva istakao je dva razloga odnosno za Bošnjake dva neprihvatljiva zahtjeva iz RS-a:

„Nastojanje da se usvoji 'prazan državni zakon' koji bi dao nadležnost entitetu RS da samostalno provodi 'svoj popis na svom teritoriju' u RS a da takav prazni državni zakona posluži samo kao pokriće za međunarodno priznanje takvog popisa. Drugi zahtjev je da se u popis uključe etnokulturne karakteristike koje nisu obavezujuće prema protokolu evropskih statističara“.

Kako dodaje Genjac ova dva zahtjeva uzimajući u obzir genocid i protjerivanja nedvosimsleno „imaju za cilj dobijanje popisne slike koja pokazuje etničku ekskluzivnost prostora RS-a, koja bi se dalje koristila za neprijateljske korake prema BiH“. Učesnici foruma dotakli su i pitanje entitetskog državljanstva. Govoreći o popisu, dr. Tarik Zaimović predsjednik upravnog odbora Fondacije Popis 2013 kazao je da je „pitanje entitetskog državljanstva pitanje Ustava BiH koji u svojoj preambuli dopušta pitanje entitetskog državljanstva, i u tom kontekstu je u popisnici uvedeno na pitanje 19.1. Ono što je nejasno među stanovništvom je da je to pitanje opcionalno. Znači vi morate da imate BiH državljanstvo, a onda da li želite da imate entitetsko, da li ga nemate, to je pitanje ličnog stava“.

Govoreći o tome zašto je popis važan Zaimović je dodao „Konačno ćemo saznati koliko je ljudi stradalo tokom rata i genocida, koliko je ljudi prognano, protjerano. Saznaćemo koliki je odliv mozgova iz naše zemlje. Imaćemo jasniju demografsku sliku BiH". Govoreći o obradi i analizama popisnih podataka, profesor Zaimović je u više navrata ponovio da se u medijima "opasno špekulira sa istino" i naveo je da je jedino Vlada RS od samog početka imala namjeru da "mijenja sadržaj popisnica''. Popisnice se, prema njemu, ne smiju mijenjati i moraju biti zadržane u izvornom formatu, a popularno formulirano pitanje "šifrarnika" sa pojedinačnim odgovorima građana nema apsolutno nikakve veze. Međutim, kaže, većina pitanja na popisu zahtjeva neki oblik grupiranja, te iznalaženja adekvatnih modaliteta jednostavnije statističke obrade i interpretacije tih rezultata. Odnosno, metodologiju objedinjavanja podataka na višim razinama (šifrarnici) se mora usaglasiti prije provođenja popisa. Podvukao je kako zaključci Vijeća ministara BiH koji određuju da će ova metodologija biti priređena i usvojena nakon obrade podataka, a ne prije popisa, jesu ishitreni i doneseni bez potpunih informacija. ''Nakon probnog popisa u prijedlogu "šifrarnika" smo imali preko 690 ponuđenih modaliteta od čega 19 modaliteta izjašnjavanja Jevreja, 15 modaliteta izjašnjavanja romske populacije, 12 modalitete za Špance u BiH... I nikome nije sporno kada će se ovu modaliteti nakon popisa objediniti u jednoobrazne grupe. Problem je samo sa Bošnjacima! Muslimani do 1993, i Bošnjaci danas su jedan narod i ne možete ga vještački dijeliti . Čak i predstavnici IMO tima priznaju da im je potpuno jasno da se svi modaliteti koji Bošnjaci koriste moraju objediniti kod statističkih analiza obzirom da nije moguće raditi socio-ekonomske, statističke i različite demografske analize ukoliko se Muslimani i Bošnjaci ne objedine. Ipak, nameće se pitanje zašto se onda ne mogu objediniti u ukupnom zbiru. Na ovo pitanje predstavnici IMO tima postavljaju "uvjet" da Bošnjaci promjene ime i da se zovu Bošnjaci-muslimani'', rekao je Zaimović. Zaimović naglašava da ono što još nije definisano i što ostaje na Vijeću ministara BiH je da definiše, kao nedorečeno u tom stajalištu, jeste da li će se entitetsko državljanstvo gledati prema mjestu rođenja kao što je inače uobičajena praksa.

„Pokušat ćemo da izložimo čitav niz nepravilnosti koje su se pokazale na probnom popisu i pokušat ćemo ponovo da potcrtamo poziciju bošnjačkih institucija“, rekao je Zaimović.

Dodao je da se popis treba sprovesti u skladu sa statističkom praksom, za dobrobit svih građana BiH. Podsjetio je da su bošnjačke institucije intenzivno godinu dana upozoravale statističke institucije, EUROSTAT, Evropsku komisiju, na niz nepravilnosti koje se pojavljuju u popisnici, u metodološkom pristupu, te u objedinjavanju podataka na višim razinama. Dodao je da se popis treba sprovesti u skladu sa statističkom praksom, za dobrobit svih građana BiH. „Mi danas jasno kažemo da postoji ipak „crvena linija“ ispod crvene linije ići nećemo“, naglasio je Zaimović.

Statistički standardi nalažu da se sve dileme moraju otkloniti prije provođenja popisa. S tim u vezi Denisa Sarajlić-Maglić iz Vijeća ministara rekla je da „zadnja preporuka Međunarodne komisije kaže da ukoliko se neobezbjede sve pretpostavke koje su stvorene za održavanje popisa, te ukoliko se kroz različite politizacije ili bilo koju drugu vrstu priče ugroze stečeni povoljni uslovi za održavanje popisa, on može biti doveden u pitanje“. Sarajlić-Maglić istakla je „Popis se provodi ne samo zbog nas nego zbog Evropske unije i naših integracija u Evropsku uniju“. Potcratala je pitanje popisnica rekavši: „Popisnice su označene kao osjetljivo pitanje. To se prije svega odnosi na etničko i nacionalno izjašnjavanje, jezik i vjerosipovjest. Međunarodna posmatračka misija je insistirala na tz. otvorenom upitniku u kojem će popisivač tražiti da se osoba sama izjasni, ali zbog svih okolnosti ali i zbog ustavne strukture, ovdje je došlo do kompromisa i upitnik će biti poluotvoren“. Učesnici foruma stava su da je ključni problem predstojećeg popisa nedoumica kada je riječ o „šifrarnicima“ i „popisnicama“. Kako bi pokušali rasvijetliti sva pitanja i dileme o popisu Bošnjački institut –Fondacija Adil Zulfikarpašić, Islamska zajednica u BiH, BZK „Preporod“, Vijeće kongresa Bošnjačkih inetelektualaca i MDD „Merhamet“ formirali su Fondaciju Popis 2013. Ako se ispune svi međunarodni i standardi EUROSTAT-a Državna Agencija za statistiku trebala bi u oktobru 2013. godine provesti popis u BiH.


Forum Bošnjačkog instituta „Popis 2013: pitanja i izazovi“