Reklamni oglasi u BiH iz 19. i 20. stoljeća u kalendarima «Bošnjak», «Gajret» i «Trgovački kalendar»
Otvorena izložba Reklamni oglasi u BiH iz 19. i 20. stoljeća u kalendarima «Bošnjak», «Gajret» i «Trgovački kalendar» autorice Narcise Puljek-Bubrić

Povodom 22. međunarodnog sajma knjige i učila i 6. međunarodnog kongresa bibliotekara slavista, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića organizirao je izložbu pod nazivom Reklamni oglasi u BiH iz 19. i 20. stoljeća u kalendarima «Bošnjak», «Gajret» i «Trgovački kalendar» autorice Narcise Puljek-Bubrić koju je otvorio književnik Valerijan Žujo. Izložba je otvorena za posjetioce od 18.4. do 1.5.2010.

U pripremi izložbe učestvovali su: Ahmet Zulfikarpašić, autor fotografija; na tehničkoj obradi fotografija radili su Ahmet Zulfikarpašić, Emir Kalender, Edin Bubrić uz podršku direktorice Bošnjačkog instituta Amine Rizvanbegović Džuvić.

Za izložbu je korištena građa Bošnjačkog instituta - Fondacija Adila Zulfikarpašića, reklamni oglasi iz kalendara Bošnjak, Gajret i Trgovački kalendar iz perioda od 1895. do 1907. g. koji predstavljaju raritetne publikacije u biblioteci. Radi se o godišnjim publikacijama koje se sastoje od 3 dijela. Prvi dio je bio kalendarski dio u kojem je prikazan kalendar za svaki mjesec u toku jedne godine uz istaknute datume za državne praznike i vjerske blagdane četiri konfesije u BiH, pravoslavce, katolike, muslimane i jevreje. Drugi dio kalendara se obično nazivao Zabava i pouka i sastojao se od književno-historijskih tekstova te od nekoliko savjeta i uputa o zdravlju, dok se u trećem dijelu kalendara mogu pronaći informacije o tome koje su novine i časopisi izlazili u BiH, tarife za telegrafske korespondencije, visina kamata za određenu godinu i sl.

Izložba se sastoji od pet segmenata. Prva tri segmenta sadrže reklamne oglase raznih radnji u sarajevskim ulicama Ferhadija, Ćemaluša i ulica Franje Josipa. Četvrti segment obuhvaća reklamne oglase knjižara, knjigoveznica i štamparija, dok peti segment sadrži nekoliko posebnih reklama izdvojenih po svom zanimljivom sadržaju i ljepoti.

Reklamni oglasi u BiH u 19. st.

Reklamni oglasi u bosanskohercegovačkim periodičnim publikacijama prvi put se pojavljuju u 19. stoljeću. To je bilo vrijeme kada se oglas objavljivao jednom godišnje kada je riječ o kalendarima, ili par puta godišnje u ostaloj bosanskohercegovačkoj periodici. S obzirom na rijetko pojavljivanje reklame možemo se zapitati: kako je oglas izgledao, te kakve su bile tehnike uvjeravanja u 19. stoljeću?

U prvom redu to su bili informativni oglasi koji su obavještavali čitatelje o pojavi novog proizvoda te sadržavali ostale informacije poput imena prodavača, naziva firme, adrese, uz dodatna obavještenja da se radnja nalazi preko puta Pravoslavne crkve što se može vidjeti u primjeru oglasa za cipele Josef Guban.

Reklamni oglasi iz 19. stoljeća sadrže lične elemente kojima se pokušava uvjeriti čitatelja u kvalitet prozvoda. Istu ulogu uvjeravanja imala su i razna dobivena priznanja poput oglasa Krojačka radnja Todora Hrisafovića, bečkog ispitanog i dva puta diplomiranog krojača u Sarajevu.

Približavanje čitateljima je bilo veoma važno pa ne iznenađuje ni činjenica da je oglašavanje bilo direktno kao u oglasu Josef Guban gdje se između ostalog reklamiraju i cipele za čotaste noge.

U nastojanju da se istakne kvalitet proizvoda i da se stvori potreba za kupovinom kod čitatelja oglasa, u reklamama 19. stoljeća je prisutno korištenje pridjeva što se najbolje vidi u primjeru reklamnog oglasa Badava dobiva svako na zhatjev naš interesantni i univerzalni katalog.  Pridjevi univerzalni i interesantni su imali efekat uvjeravanja utičući na ljudsku radoznalost. Čitatelj nije mogao vidjeti katalog preko oglasa ali je imao želju da ga naruči da bi saznao šta je sve to interesantno i univerzalno u katalogu. U istoj reklami riječ badava je povećana i potamnjena s ciljem da upravo taj oglas od ostalih oglasa na jednoj stranici Bošnjaka privuče pažnju čitatelja.

Može se reći da su reklamni oglasi 19. stoljeća oglasi i za 21. stoljeće. S vremenom nisu ništa izgubili od značaja u poruci koju nam daju. Kada ih analiziramo iz današnje perspektive, i danas nas uspijevaju uvjeriti u kvalitet svojih proizvoda, zagolicati našu radoznalost te dobiti naše povjerenje. I danas, kao i tada, jednako bismo kupili neki od proizvoda koji se reklamiraju u oglasima predstavljenim na izložbi.


(Bošnjački institut)